CROATIA APP NALOZI PORUČUJU: GLUMILI SMO SRBE ISKLJUČIVO IZ ZNANSTVENIH RAZLOGA – fraze poput „braćo“, „narod“, „izdaja“ i „strani plaćenici“ korištene isključivo kao terminološki uzorci!

Varaždinski botovi administratori mreže Croatia App naloga na platformi X, koji su se mjesecima predstavljali kao Srbi, komunicirali ćirilicom i koristili fotografije istaknutih ličnosti iz srpske povijesti, priopćili su da je riječ o pažljivo osmišljenom istraživačkom projektu bez ikakve političke pozadine.

Kako navode, projekt je imao za cilj „dubinsko proučavanje srpske kolektivne svijesti“, a jedini način da se do tog cilja dođe bio je, prema njihovim riječima, „potpuno stapanje s objektom istraživanja“.

„Srpska povijest nije nešto što se može proučavati izvana. Ona zahtijeva da je se živi, tvita i brani“, stoji u obrazloženju.

Administratori objašnjavaju da je korištenje ćirilice bilo nužno jer „latinica ne proizvodi istu emocionalnu reakciju“, dok su fotografije povijesnih junaka korištene isključivo kao „kulturni kontekst“, a ne kao identitetska poruka.

„Ako se netko identificirao s profilom koji je nosio lik srpskog povijesnog junaka, to govori više o snazi povijesti nego o našim namjerama“, navode botovi iz Varaždina i dodaju da je više učesnika ovog projekta prešlo u pravoslavnu vjeru kako bi se još više saživjeli sa ulogom, a dvoje se i zamonašilo.

Iako su nalozi redovito komentirali unutarnju politiku Srbije, izbore, prosvjede i „izdajnike“, iz centrale Varaždinskih botova tvrde da nije bilo pokušaja utjecaja.

„Naš interes bio je isključivo akademski. Ako je netko promijenio mišljenje, izgubio povjerenje ili se dodatno polarizirao, to je nepredviđena nuspojava istraživanja“, navodi se u priopćenju.

Posebno ističu da su se namjerno predstavljali kao „obični Srbi“, jer bi se u suprotnom narušila vjerodostojnost.

„Da smo se predstavili kao Hrvati, eksperiment bi bio kompromitiran. Povjerenje se gradi identitetom“, objašnjavaju.

Administratori dodaju kako su fraze poput „braćo“, „narod“, „izdaja“ i „strani plaćenici“ korištene isključivo kao terminološki uzorci, a ne kao vrijednosni sudovi.

„To su ključne riječi koje omogućuju dublje razumijevanje političkog govora u Srbiji“, navodi se.

Na kraju poručuju da projekt treba promatrati kao doprinos regionalnom dijalogu.

„Vjerujemo da se dobrosusjedski odnosi najbolje grade tako da se na kratko postane netko drugi – anonimno, masovno i bez odgovornosti“, zaključuju administratori, dodajući da razmatraju slične projekte i u drugim zemljama, „ako se za to ukaže istraživačka potreba“.