PODELI

Stručnjaci upozoravaju da sve veći broj građana pokazuje zabrinjavajuću sklonost ka razmišljanju, što u pojedinim slučajevima može rezultirati donošenjem zaključaka, saopšteno je danas na okruglom stolu Instituta za mentalnu ravnotežu.

Kako navode psiholozi, problem nastaje kada građani ne ostanu na nivou utisaka i emocija, već pokušaju da povežu informacije, postave pitanja ili – u ekstremnim slučajevima – izvedu logičan sled događaja.

„Razmišljanje samo po sebi nije opasno, ali kada se produži i produbi, može dovesti do zaključaka koji izazivaju nelagodu, sumnju ili čak potrebu za ličnom odgovornošću“, izjavio je jedan od učesnika skupa.

Prema rezultatima istraživanja sprovedenog na uzorku od 1.200 ispitanika, čak 68 odsto građana priznalo je da im je „lakše kada ne razmišljaju previše“, dok je 12 odsto navelo da se oseća uznemireno kada shvati da je moglo nešto ranije da primeti.

„Posebno je rizično povezivanje događaja koji na prvi pogled nemaju veze“, navodi se u izveštaju. „Mozak tada ulazi u stanje aktivne analize, što može dovesti do formiranja ličnog stava.“

Stručnjaci savetuju građanima da, u cilju očuvanja mentalnog zdravlja, ograniče razmišljanje na bezbedne vremenske intervale, po mogućnosti neposredno pre spavanja, kada je koncentracija ionako smanjena.

„Idealno je razmišljati kratko, površno i uz distrakciju“, kaže psiholog. „Na primer, uz televiziju, društvene mreže ili u komentarima ispod vesti.“

U težim slučajevima, kada osoba insistira na razumevanju stvarnosti, preporučuje se hitno izlaganje dnevnim vestima u kontinuitetu, dok simptomi ne nestanu.

Ministarstvo zdravlja najavilo je i kampanju pod sloganom: „Ne razmišljaj previše – već je neko razmišljao umesto tebe.“