Круњење хрватских краљева, колоризовано pic.twitter.com/5PYhtwoDm4
— ZICER (@SajtZicer) July 20, 2026
Prema prvim nalazima, kralj bi bio uveden u napravu, nakon čega bi ga velikaši okretali sve dok mu kruna ne bi pravilno sjela na glavu. Ako bi kruna spala, postupak se ponavljao, a kandidat je proglašavan kraljem tek kada bi izdržao najmanje trideset okretaja bez povraćanja. Upravo zato, tvrde povjesničari, hrvatski kraljevi nisu dugo vladali: većina bi nakon krunidbe izgubila svaku želju za državnim poslovima a mnogi su imali i zdravstvenih tegoba.
Iz lokalne turističke zajednice već su najavili izgradnju muzeja, spomen-parka i naplatne kućice, dok obitelj Kraljević razmatra ponovno pokretanje krunjača za potrebe suvremenih političara. Zainteresiranih, kažu, ne nedostaje, premda danas više nitko ne želi biti kralj zbog odgovornosti, nego isključivo zbog krune, fotografiranja i službenog automobila. Jedini problem predstavlja činjenica da je krunjač izvorno služio za kukuruz, ali stručnjaci tvrde da između ta dva postupka nema bitne razlike: u oba slučaja se postiže krunidba.






